Srednja Europa nije samo prostor na karti, već i regija zajedničkog iskustva ∑ međusobnih posuđivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje istočne neprijatelje nazivali “psoglavcima”. Kasnije će doći Turci, Šveđani, Rusi i Sovjeti, koji će svi ovu regiju razbijati i preoblikovati prema vlastitim vizijama.
Nadmetanje među europskim Središnjim kraljevstvima dovelo je do čestih kulturnih procvata. Ona je bila prvi dom visoke renesanse izvan Italije, kolijevka reformacije, početna točka prosvjetiteljstva, romantizma, glazbene simfonije i modernog nacionalizma. Bila je i stalno bojno polje vjerskih i političkih ideja.
Većina novijih povijesti Srednje Europe ograničava se na zemlje između Njemačke i Rusije, s fokusom na Poljsku, Mađarsku i ono što je danas Češka. Ova nova povijest obuhvaća čitavu Srednju Europu, uključujući njemačke zemlje, kao i Ukrajinu, Švicarsku i, naravno, Hrvatsku. Priča o europskim Središnjim kraljevstvima podsjetnik je na nesigurnost Srednje Europe, na njenu kreativnost i turbulentnost, te na zajedničke kulturne trendove koji ove krajeve čine toliko prepoznatljivima.