Zanimljivi su mi autori koji svojim knjigama nadijevaju naslove, nerijetko pomalo kriptirane ili pak toliko široka značenja da osjećaju potrebu podnaslovom objasniti o čemu će se raditi u knjizi. Leonard Mlodinow je takav autor...
ZNANSTVENI novinar i urednik znanosti na Indexu Nenad Jarić Dauenhauer objavio je nedavno knjigu Znanost i predrasude, koja se sastoji od njegovih tekstova objavljenih kroz više godina rada na portalu...
Sjećate se kad ste imali 14 godina, kako ste mislili da ste obični i dosadni, da nikad nećete biti tako cool kao vaši prijatelji iz razreda? Cura u koju ste zaljubljeni uopće vas ne primjećuje, starci stalno nešto gnjave, škola je dosadna i zahtjevna, ljubavni život vam je nikakav (i mislite da će takav ostati zauvijek!) Točno je takav Maik Klingenberg, glavni lik romana „Čik : Najbolje ljeto od svih“ (In.tri, prev. Anda Bukvić Pažin, 2022.) njemačkog pisca, slikara i ilustratora Wolfganga Herrndorfa...
Kada je bolje upotrijebiti sapun, a kada deterdžent? Što znači da je brašno obogaćeno kalcijem? Je li teflonsko posuđe opasno? Popularizator znanosti, istraživač i kemičar Nenad Raos u 55 kratkih eseja otkriva čari kemije. Knjiga je to o kemiji u svakodnevnom životu, ne onoj u laboratoriju i epruveti, nego o kemiji u kuhinji i loncu...
Za razliku od "Melodije prirode", "Blesimetar Treći" došao je potpuno očekivano kao rezultat neumorne društvene angažiranosti svog autora. Saša Ceci je u prvom redu teorijski fizičar (kao i van Vulpen, suradnik je na CERN-u), no on je i voditelj znanstvene emisije HRT-a "Treći element", bloger i sindikalist. Kad vidi nepravdu ili neistinu ne okreće glavu, uvijek reagira, što pak znači da mu inspiracije za pisanje ne manjka...
Kada čitam tekstove Darija Hrupeca sakupljene u njegovoj novoj knjizi ‘Razumljivi svijet: Od kuhinje do crne rupe’, uvijek mi se iznova potvrđuju dojmovi iz prvih susreta s njegovim člancima – da je riječ o istinskom majstoru popularizacije znanosti...
“Kemičar u kući, kemija svakodnevnog života” je nova knjiga našeg poznatog popularizatora znanosti dr.sc. Nenada Raosa. Knjiga je već na prvi pogled privlačna, vrlo skladno oblikovana i tiskana na laganom papiru! Težina knjige je možda njeno najmanje bitno svojstvo, ali je prava rijetkost među našim tiskovinama gdje mahom imamo skupe i teške knjige od kojih nam se uvijaju police. Dakle, u ovom slučaju slobodno mogu reći – knjigu u ruke pa na plažu ili u hlad, pa se razonodite! Da, razonodite, jer je ova znanstveno popularna knjiga prava razonoda, čak i za one kojima kemija u školi nije bila privlačna.
‘Neprekidno sam se trudio ne ismijavati, ne žaliti i ne prezirati ljudske postupke, nego ih razumjeti.’ Taj Spinozin pristup prva mi je asocijacija na knjigu o cijepljenju Eule Biss. Jer cijepljenje je danas teška tema. Teška zato jer zagovornici cijepljenja protivnike cijepljenja smatraju debilima s kojima je uzalud raspravljati, koje se može samo ismijavati ili prezirati, ili eventualno žaliti...
U petnaestom po redu ukoričenom izdanju svojih popularno-znanstvenih djela ovaj je vrsni autor pitkoga izričaja pripremio 55 kratkih uvjerenja o tome koliko je kemija prisutna i neizbježna u životima ljudi te isto toliko obrazloženja zašto je dobro (barem minimalno) upoznati kemijsku pozadinu praksi koje se gotovo svakodnevno odvijaju u kuhinji i kupaonici, kao i izvan kuće. Svojim vrlo pristupačnim i dopadljivim stilom pisanja dr. Raos progovara o mnogim aktualnostima i izazovima današnjeg načina života, ali se hvata u koštac i s nekim već ukorijenjenim strahovima poput pitanja: Izaziva li vodovodna voda nastanak bubrežnih kamenaca?, Kakva je voda najbolja za kuhanje kave?, Zašto se meso tuče prije pečenja?, Treba li izbjegavati šećere ili sladila? i mnogih drugih...
‘Horizonti ateizma’ su dugo najavljivana i željno očekivana knjiga koja je konačno objavljena na samom kraju 2017. godine. Kao što se vidi iz podnaslova, forma je epistolarna, autori razmjenjuju pisma o vjeri i ateizmu, o religiji i znanosti. Obojica su filozofski obrazovana, duboko promišljena, jasnih stavova i zavidnih komunikacijskih vještina. Bila bi prava šteta da njihova cjelogodišnja rasprava nije ostala zabilježena...
U ZAGREB je u petak stigao ugledni američki biolog Jerry A. Coyne, zaslužni profesor biologije na Sveučilištu u Chicagu, autor brojnih radova i knjiga o evoluciji, znanosti i religiji. Dvije najpoznatije - ''Zašto je evolucija istinita'' i ''Vjera protiv činjenica: Zašto su znanost i religija nespojive'' - prevedene su i objavljene u Hrvatskoj u izdanju In.Tri (knjige možete nabaviti na poveznicama na naslovima)...
Dennetta mnogi s pravom smatraju jednim od najvećih živućih mislilaca. Ovaj američki filozof, pisac i istraživač iz područja kognitivnih znanosti našem je čitateljstvu možda najbolje poznat po dosad prevedenim knjigama ‘Evolucija slobode’ (Algoritam, Zagreb, 2009.) i ‘Kraj čarolije: religija kao prirodna pojava’ (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.). Od dvadesetak njegovih knjiga sad se u hrvatskom prijevodu pojavljuju i ‘Vrste umova’, djelo koje je izvorno objavljeno još 1996. godine, a dosad je prevedeno na 16 jezika.
U prosincu prošle godine hrvatsko sokolarenje upisano je na UNESCO-v Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine. Prije par dana, točnije ovu srijedu, u karlovačkom Starom gradu Dubovcu hrvatskim udrugama koje njeguju tradicionalno sokolarstvo dodijeljene su povelje UNESCO-a u povodu upisa »umijeća sokolarenja« na spomenuti popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. A onda smo zazvonili na zvono kuće na Pantovčaku u kojoj žive Vitold Košir i njegove ptice grabljivice...
Jerry Coyne američki je biolog, zaslužni profesor na Sveučilištu u Chicagu. Osim što je izvrstan znanstvenik, Coyne je autor nekoliko zapaženih knjiga, istaknuti popularizator znanosti, kritičar pseudoznanosti i zagovornik teze, koju bezrezervno podržavam, da su religija i znanost potpuno nekompatibilne...
