Od Galileijevih sukoba s Crkvom, u prvoj polovici 17. stoljeća, do danas traje napetost između religije i prirodnih znanosti zbog različitih pogleda na svijet. U današnje doba ta je napetost čak i pojačana s obzirom na napredak prirodnih znanosti s jedne strane, i aktualne trendove jačanja konzervativizma u cijeloj Europi s druge. Osim toga, mnogi se istaknuti zagovornici znanstvenog pogleda na svijet, koji su ujedno vrlo kritični prema vjeri i religiji, nerijetko čak i hvale svojim nepoznavanjem religije. Mogli bismo, stoga, kritičara religije koji je istodobno i njen izvrstan poznavatelj tražiti otprilike onako kako je Diogen svjetiljkom po danu “tražio čovjeka”. Ipak, sretnije smo ruke od Diogena: takva osoba postoji. To je Željko Porobija, doktor filozofije, bivši pastor u Adventističkoj crkvi, čovjek koji je Bibliju pročitao ne jednom, nego četrdeset puta. Zato Porobija u svojim esejima donosi prijeko potrebne dragocjene uvide i perspektive. On ne govori samo općenito o odnosu znanosti i religije i — kako je Krleža rekao — o već prevladanim i dosadnim dokazima za postojanje Boga. Njegove se teme većinom odnose na probleme i situacije s kojima se ljudi danas susreću: pobačaj, homoseksualnost, pedofiliju. Zahvaljujući širokoj obrazovanosti Porobija lako povezuje različita područja, a pri tom ostaje čitljiv, zanimljiv i duhovit.

—Dario Hrupec, iz recenzije